Najave

Duhovna misao

Ako tražimo prilike u kojima ćemo moći nastojati promicati dobro, sigurno ćemo ih naći, a to će nam pomoći da ne budemo lijeni, besplodni.

Zagreb, 17. lipnja 2014. | 18.06.2014.

Tribina o javnoj vjeri

 

U Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu održana je tribina pod nazivom: ‘Javna vjera – položaj i uloga religije u hrvatskom društvu. Dva su neposredna povoda za njezino održavanje. Prema riječima Zorana Grozdanova, organizatora tribine i urednika u izdavačkoj kući Ex Libris, to su rastuće napetosti u hrvatskome društvu očitovane tijekom referenduma o ustavnoj definiciji braka, te knjiga dr. Miroslava Volfa koja je nedavno ugledala svjetlo dana u hrvatskome prijevodu.

Pred dupkom punom dvoranom o temi kao i samoj knjizi, uz autora govorili su prof. dr. Žarko Puhovski s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Dr. Puhovski se svom izlaganju osvrnuo na neke ključne momente u knjizi ‘Javna vjera’ dr. Volfa, zapitavši se može li vjera sa svojim apsolutnim prohtjevima izdržati pluralizam, te nije li opravdana kritika religije kad ono što se manifestira u javnosti ne korespondira s onim što sama vjera uči? Vjeru se ne može eliminirati iz javnog života jer će je nešto ionako zamijeniti (možda i gore). Nije se složio s kritikom ugode, što se često, kaže, može čuti od ljudi iz religijskog okruženja. O bitnim stvarima kao što su abortus, eutanazija, smrtna kazna i rat ionako nema i neće biti konsenzusa među različitim čimbenicima pluralističkog društva i na tome ne treba inzistirati. Umjesto toga, valja nam naučiti živjeti u toleranciji, zaključio je prof. Puhovski, dok ljudi vjere prečesto pokazuju nevoljkost da egzistiraju u demokraciji.

Dr. Tanjić je zamijetio da u hrvatskome društvu nedostaje dijaloga jer se uglavnom zauzimaju unaprijed definirani stavovi. Pojmovi koji se vremenom mijenjaju se ne definiraju i pojašnjavaju. Umjesto laičnosti države koja je u Europi zamnijenila religiju, dr. Tanjić radije govori o sekularnoj državi u kojoj mora biti zajamčena i sloboda vjerovanja. Ona je utemeljena na ljudskom dostojanstvu.

Odgovarajući dr. Puhovskom, prof. Volf je naveo istraživanja koja pokazuju da 80% vjernika prihvaća demokraciju kao poželjan društveni sustav. S pluralističkom demokracijim pak problem imaju u jednakoj mjeri kako vjernici tako i nevjernici. Postoji li adekvatan politički model koji bi bio pogodan za pluralističku demokraciju, te kako artikulirati vjeru da bude prijateljski nastrojena prema demokraciji, zapitao se prof. Volf. Može li se autentično reartikulirati vjera? To se događalo u povijesti, kad je primjerice Roger Williams (osnivač Rhode Island države u USA) baš iz svojih ekskluzivističkih uvjerenja zastupao pluralizam u društvu, pa ne postoji razlog da se isto ne pokuša i danas. ‘Iako je ugoda sama po sebi legitimna, problematično je kad se cijeli život organizira oko ugode. Tržište je to koje traži ugodu jer se to najbolje prodaje. Tiranija tržišta je ta koja užitak stavlja na pijedestal i time kod ljudi stvara ovisnost o ugodi’, odgovorio je dr. Volf dr. Puhovskom.

Na kraju izlaganja povela se živa i duga rasprava s bogatim i sadržajnim uvidima i pitanjima posjetitelja tribine, čime je tribina premašila dva sata trajanja. Zaključeno je da ovakvih događanja nedostaje, a važni su baš zato što bez dijaloga različitih nema zdravoga društva.

Preuzeto sa http://pev.com.hr/tribina-o-javnoj-vjeri/